Odštetno pravo

Usluge

pravo osiguranja

Što je odštetno pravo?

Odštetno pravo i pitanje odgovornosti za štetu je široko pravno područje koje regulira obvezu naknade štete te obuhvaća tri glavna područja prema kriteriju štetne radnje:

  • predugovornu odgovornost za štetu
  • ugovornu odgovornost za štetu i
  • izvanugovornu odgovornost za štetu

Prouzročenje štete je osnova nastanke obveze. Odgovornost za štetu je takav obveznopravni odnos u kojem je jedna strana dužna popraviti prouzročenu štetu drugoj strani, a druga strana je ovlaštena zahtijevati takav popravak.

Što je predugovorna odgovornost za štetu?

Predugovorna odgovornost za štetu (culpa in contrahendo) je šteta koju netko (fizička ili pravna osoba) počini drugome u fazi pregovora koji prethode sklapanju ugovora. Uređena je Zakonom o obveznim odnosima. Iako sami pregovori o sklapanju ugovora ne obvezuju, strana koja je pregovarala ili prekinula pregovore suprotno načelu savjesnosti i poštenja odgovorna je za štetu koja je time prouzročena drugoj strani. Iako u praksi slučajevi vezani za ovaj oblik odgovornosti za štetu nisu toliko česti, ipak se javljaju i svakako je preporučljivo angažirati odvjetnika ukoliko se nađete u situaciji da je potrebno ostvarivati zahtjev za naknadu štete s osnova ove vrste odgovornosti za štetu ili je takav zahtjev uperen protiv Vas.

Što je ugovorna odgovornost za štetu? 

Ugovorna odgovornost za štetu temelji se na povredi neke ugovorne odredbe od strane ugovaratelja u bilo kojoj vrsti ugovora. Prema odredbama Zakona o obveznim odnosima vjerovnik ima pravo na naknadu obične štete i izmakle koristi te pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete, koje je dužnik u vrijeme sklapanja ugovora morao predvidjeti kao moguće posljedice povrede ugovora. Ugovorna odgovornost za štetu je svakako češći oblik odgovornosti za štetu koji se javlja u praksi kao posljedica povrede ugovornih obveza odnosno neispunjenja ugovora. Za postojanje ovog oblika odgovornosti za štetu moraju biti ispunjene sve opće pretpostavke odgovornosti, ali ipak se ne radi o izvanugovornoj odgovornosti (prouzročenju štete), već o odgovornosti koja proizlazi iz povrede konkretnog ugovora te je prilikom ostvarivanja zahtjeva za naknadu štete (tužbe i parničnog postupka) svakako preporučljivo potražiti stručnu pomoć odvjetnika. 

Što je izvanugovorna odgovornost za štetu?

Izvanugovorna odgovornost za štetu je u praksi najšire područje odštetnog prava i uređeno je najvećim dijelom Zakonom o obveznim odnosima. Širinu pravnih situacija koje obuhvaća najlakše je pojmiti uzevši u obzir osnovnu zakonsku odredbu odgovornosti prema kojoj „tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje“. Dakle, radi se o slučajevima naknade štete po bilo kojoj osnovi koja se ne može podvesti pod predugovornu ili ugovornu odgovornost. Neki od najčešćih slučajeva naknade štete  koji se u praksi javljaju u vezi izvanugovorne odgovornosti za štetu vezani su za naknadu štete u slučaju:

  • prometne nesreće
  • nesreće na radu
  • uvrede i klevete
  • iznošenje različitih tvrdnji u medijima i sl.

Koji su načini popravljanja štete?

U vezi odštetnog prava važno je pitanje i način popravljanja štete gdje je najčešći oblik popravljanja štete novčana naknada koja može biti dosuđena u jednokratnom iznosu ili u obliku rente. Upravo je isplata novčane naknade je ono što obuhvaća pojam „naknada štete“, iako odredba članka 1085. Zakona o obveznim odnosima kao primarnu obvezu odgovorne osobe određuje obvezu uspostave prijašnjeg stanja, dakle stanja kakvo je bilo prije nego što je šteta nastala (naturalna restitucija). Tek ako uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, ili nije moguća u cijelosti, odgovorna osoba je dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete. Novčana naknada može se oštećeniku isplatiti jednokratno ili u obliku novčane rente. U slučaju smrti, tjelesne ozljede ili oštećenja zdravlja naknada se određuje, u pravilu, u obliku novčane rente, doživotno ili za određeno vrijeme (primjerice, na ime naknade pretrpljene štete zbog gubitka uzdržavanja, zbog izgubljene zarade zbog potpunog ili djelomičnog gubitka radne sposobnosti i sl.). U određenim slučajevima i pod određenim pretpostavkama novčana renta će se dosuditi u kapitaliziranom iznosu, dakle jednokratno prema visini rente i očekivanom vjerojatnom trajanju vjerovnikova života, uz odbitak odgovarajućih kamata.

U slučaju povrede prava osobnosti, oštećenik ima pravo na isplatu pravične novčane naknade; dakle neimovinska šteta se uvijek popravlja isplatom odgovarajuće pravične novčane naknade, a čija se visina određuje ovisno o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojem služi ta naknada (kvalifikatorne okolnosti). 

Što je šteta i koje su vrste šteta?

Šteta je štetnom radnjom prouzročena povreda nečijeg subjektivnog prava ili interesa. Šteta je umanjenje nečije postojeće imovine (obična šteta ili damnum emergens), sprječavanje njezina povećanja u smislu dobitka koji bi oštećenik ostvario prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, da nije bilo štetne radnje (izmakla korist ili lucrum cessans) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). 

Dakle, šteta može biti imovinska odnosno materijalna (obična šteta i izmakla korist) ili neimovinska odnosno nematerijalna (povreda prava osobnosti), postojeća ili buduća.

Postojeća šteta je ona kod koje je štetna posljedica u vrijeme odlučivanja o njoj već nastupila.

Buduća šteta je ona kod koje štetna posljedica u vrijeme odlučivanja nije nastupila, ali je izvjesno da će nastupiti.

Postoji i eventualna šteta, kod koje štetna posljedica u vrijeme odlučivanja nije nastupila i neizvjesno je da li će i kada nastupiti – takva se šteta ne naknađuje.

Koje su opće pretpostavke odgovornosti za štetu?

Za nastanak obveznopravnog odnosa po osnovi odgovornosti za prouzročenu štetu potrebno je kumulativno ispunjenje ovih pretpostavki:

  1. subjekti odgovornosti za štetu (oštećenik kao svaka fizička ili pravna osoba koja trpi štetu i štetnik kao osoba koja je prouzročila štetu i u načelu za tu štetu i odgovara),
  2. štetna radnja štetnika kao svaka radnja ili propust štetnika kojom se oštećeniku nanosi šteta,
  3. šteta,
  4. uzročna veza (kauzalni neksus) između štetne radnje kao uzroka i štete kao posljedice i
  5. protupravnost – kada je povrijeđeno neko pravilo objektivnog prava (neka pravna norma), bez obzira o pravilima koje grane prava se radi; pri tome će nekada biti potrebni samo objektivni elementi protupravnosti odnosno da je štetnik povrijedio neku normu objektivnog prava, dok će u drugim slučajevima biti potrebno utvrditi i objektivne i subjektivne elemente protupravnosti odnosno subjektivni odnos počinitelja prema prouzročenju štete.

Što je odgovornost za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti? 

Radi se o odgovornosti po načelu kauzaliteta (kriterij uzročnosti) te se stoga ova vrsta odgovornosti za štetu zove i objektivna odgovornost. Šteta nastala u vezi s opasnom stvari odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

Ovim pravnim konceptom olakšan je položaj oštećenika jer je dovoljno dokazati uzročnost.

U sudskoj praksi čitav niz stvari i djelatnosti okvalificiran je kao opasan, ovisno o okolnostima konkretnog slučaja (npr. automobil, razni strojevi, životinja koja se kreće bez nadzora, stepenice bez rukohvata, izvođenje građevinskih radova, organizacija lova, obavljanje posla policajca, obaranje većeg stabla i sl.).

U kojem se iznosu naknađuje imovinska šteta?

Prilikom određivanja iznosa naknade štete vrijedi načelo potpune naknade sadržano u članku 1090. ZOO-a: sud će, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzročenja štete, dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja. 

Koliko iznosi pravična novčana naknada neimovinske štete? Koje je značenje Orijentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske?

Prilikom postavljanja zahtjeva za naknadu štete i dosuđivanja naknade neimovinske štete u praksi su važni i Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda RH iz 2002. godine koji su doživjeli svoju prvu izmjenu 2020. godine i navedeni novi kriteriji se primjenjuju na sve odnose nastale od 1. siječnja 2006. godine nadalje, tj. od stupanja na snagu Zakona o obveznim odnosima iz 2005. godine. U stručnoj i široj javnosti znatno prije konačnih izmjena kriterija bila je prepoznata potreba povišenja iznosa pravične novčane naknade nematerijalne štete s obzirom da je u periodu od 2002. godine kada su doneseni prvi kriteriji do donošenja ovih novih inflacija iznosila 37,7 %, a prosječne isplaćene mjesečne neto plaće porasle su za 66,9 %. Iz navedenih razloga trenutno važećim kriterijima iznos pravične novčane naknade povišen je za 50 %.

Radi se o okvirnim kriterijima koji sudovima služe kao okvir (mjerilo) prilikom odlučivanja o zahtjevu za pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti (prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu fizičke osobe, čast i poslovni ugled pravne osobe, tvrtku, poslovnu tajnu, itd.), primjerice za:

  • fizičke bolove
  • strah
  • duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti
  • duševne bolove zbog naruženosti
  • duševne bolove zbog smrti bliskog srodnika
  • duševne bolove zbog naročito teškog invaliditeta bliske osobe

Radi potpunosti prikaza, nastavno navodimo koliko iznose pravične novčane naknade po pojedinim vidovima štete – povrede prava osobnosti, uz napomenu da je uvijek moguća korekcija na više ili niže ovisno o okolnostima konkretnog slučaja:

Fizički bolovi (po danu):

  • jaki bolovi 73,66 EUR
  • srednji bolovi 43,80 EUR
  • slabi bolovi 13,94 EUR

Strah:

  • od 437,99 EUR do 5.972,53 EUR

Duševni bolovi zbog smanjenja životne aktivnosti:

  • do 25 %: 493,13 EUR za svakih 10 %
  • preko 25 do 40 %:     189,93 EUR za svakih 10 %
  • preko 40 do 60 %: 379,85 EUR za svakih 10 %
  • preko 60 do 80 %: 958,79 EUR za svakih 10 %
  • preko 80 do 100 %: 931,32 EUR za svakih 10 %

Duševni bolovi zbog naruženosti:

  • jaki stupanj
    • -vrlo uočljivo trećima: 366,16 EUR
    • -uočljivo trećima samo ponekad: 4.379,85 EUR
  • srednji stupanj
    • -vrlo uočljivo trećima: 379,85 EUR
    • -uočljivo trećima samo ponekad: 2.189,93 EUR
  • laki stupanj
    • -vrlo uočljivo trećima: 995,42 EUR
    • -uočljivo trećima samo ponekad: 497,71 EUR

Duševni bolovi zbog smrti bliskog srodnika:

  • za slučaj smrti bračnog i izvanbračnog druga

(trajnija zajednica života) i djeteta: 43.798,53 EUR

  • za slučaj gubitka ploda roditeljima: 931,32 EUR
  • za slučaj smrti roditelja:

1.djetetu koje se nalazi na odgoju i skrbi

  • kod roditelja: 43.798,53 EUR

2.djetetu: 29.862,63 EUR

  • za slučaj smrti brata ili sestre: 14.931,32 EUR

Duševni bolovi zbog naročito teškog invaliditeta bliske osobe:

  • za slučaj naročito teškog invaliditeta bračnog

i izvanbračnog druga (trajnija zajednica života)

i djeteta: 43.798,53 EUR

  • za slučaj naročito teškog invaliditeta roditelja:

1.djetetu koje se nalazi na odgoju i skrbi

kod roditelja: 43.798,53 EUR

2.djetetu: 29.862,63 EUR

Što je to smanjenje ili gubitak radne sposobnosti i koja je razlika prema smanjenju životne aktivnosti?

Potrebno je napomenuti da smanjenje životne aktivnosti i stupanj (postotak) tog smanjenja nije identično s pojmom potpunog gubitka odnosno smanjenja radne sposobnosti. Postotak smanjenja životne aktivnosti u praksi će se utvrđivati vještačenjem od strane sudskih vještaka odgovarajuće medicinske struke (specijalnosti) u izvansudskom ili parničnom postupku, dok je jedini mjerodavan za utvrđivanje (vještačenje) gubitka odnosno smanjenja radne sposobnosti Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (za potrebe postupaka radi naknade štete). Smanjenje životne aktivnosti sastavni je element ili jedan od kriterija kod određivanja visine pravične novčane naknade neimovinske štete, dok je pojam smanjenja ili gubitka radne sposobnosti važan kod odmjeravanja visine imovinske štete koju oštećenik trpi zbog gubitka zarade jer više uopće nije radno sposoban ili je smanjeno radno sposoban tako da s preostalom radnom sposobnošću više ne može obavljati iste poslove kao prije štetnog događaja u zanimanju za koje se školovao ili može obavljati samo neke poslove ili bi mogao obavljati neke druge, lošije plaćene poslove ili bi mogao raditi samo skraćenom radnom vremenu i sl.

Da li mi je potreban odvjetnik za ostvarivanje naknade štete u izvansudskom ili sudskom postupku?

Iz ovog prikaza odštetnog prava mogli ste se uvjeriti da se radi o kompleksnom i širokom pravnom području koje zahtjeva visoku razinu stručnosti i poznavanja cjelokupne materije za uspješno ostvarivanje zahtjeva za naknadu štete. Ne treba zaboraviti da je, osim poznavanja materijalnog prava, za uspješno i brzo vođenje parničnog postupka potrebno i dobro vladati odredbama Zakona o parničnom postupku. Osobito se to odnosi na pravilno postavljanje tužbenog zahtjeva, predlaganje odgovarajućih dokaza i brigu o ekonomičnom vođenju postupka bez nepotrebnih parničnih radnji. Osobito valja imati u vidu i odredbe novog Zakona o mirnom rješavanju sporova koji je stupio na snagu 29. lipnja 2023. godine koji predviđa obvezni prethodni postupak pokušaja mirnog rješenja spora prije eventualnog pokretanja parničnog postupka. 

Zbog potrebe poznavanja brojnih i složenih zakonskih odredbi, opsežne sudske prakse koja se neprestano mijenja kao i niza različitih mogućih situacija u praksi koje zahtijevaju stručan pristup ostvarivanju naknade štete, Vama je kao oštećeniku zasigurno za ostvarivanje prava na naknadu štete (ili obranu od zahtjeva za naknadu štete postavljenog prema Vama kao štetniku) potreban iskusan odvjetnik za naknadu štete.

Ako ste doživjeli prometnu nesreću i pretrpjeli imovinsku štetu ili tjelesne ozljede ili ste doživjeli nesreću na radu ili ste pretrpjeli bilo koju štetu u bilo kojem drugom događaju ili ste možda tuženi za naknadu štete mi Vam možemo ponuditi sveobuhvatnu pravnu uslugu:

  • pravno savjetovanje i zastupanje u sudskom ili izvansudskom postupku radi naplate (naknade) štete po bilo kojoj osnovi
  • pravno savjetovanje, izračun visine štete, izrada i podnošenje zahtjeva za naknadu štete (odštetnog zahtjeva)
Stoga ako imate pravnu situaciju iz bilo kojeg područja odštetnog prava i trebate odvjetnika za odštetno pravo i ostvarivanje prava na naknadu štete kontaktirajte nas i riješite svoj problem stručno i efikasno!
odvjetnički ured
Uvijek nastojimo biti što bolji u svom poslu i neprestano se usavršavati.
Zelengaj 69
10000 Zagreb