CHF krediti u švicarskim francima - pojedinačne tužbe

Usluge

CHF krediti u švicarskim francima - pojedinačne tužbe

Što je to „slučaj Franak“ i koje je značenje presuda donesenih u kolektivnom sporu?

Široj javnosti, a osobito korisnicima kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima, dobro je poznat tzv. „slučaj franak“. Ugovaranje kredita s valutnom klauzulom u Republici Hrvatskoj je uobičajeno i dopušteno te se nije nikada problematiziralo s pravnog aspekta odnosno pitanja dopuštenosti takvih klauzula. Stvari se naglo mijenjaju negdje 2009. godine kada se više desetaka tisuća hrvatskih građana, a manjim dijelom i gospodarskih subjekata, našlo u teškoj financijskoj situaciji jer je tečaj švicarskog franka (CHF) u odnosu na domaću valutu počeo naglo rasti praćen i povećanjem kamatne stope, a što je dovelo do naglog porasta rata i anuiteta kredita ugovorenih s valutnom klauzulom u švicarskom franku uz promjenjivu kamatnu stopu. Reakcija na takvu situaciju bila je podizanje kolektivne tužbe (spor za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača) od strane Udruge Franak i Udruge Potrošač 2012. godine protiv 8 banaka:

  • Raiffeisenbank Austria d.d.
  • Zagrebačka banka d.d.
  • Privredna banka Zagreb d.d.
  • Erste & Steiermärkische bank d.d.
  • Addiko bank d.d. (ranije Hypo Alpe-Adria-Bank)
  • OTP banka Hrvatska d.d.
  • Splitska banka d.d. (sada OTP banka Hrvatska d.d.)
  • Sberbank d.d. (ranije Volksbank d.d.), danas Hrvatska poštanska banka d.d.

Radi se o pravno i financijski najvećem i najznačajnijem kolektivnom sporu u Republici Hrvatskoj čijim je pravomoćnim okončanjem više od 250.000 građana dobilo mogućnost putem pojedinačnih tužbi (pojedinačni parnični postupci) ostvarivati pravo na restituciju (povrat) preplaćenih iznosa, bilo s osnova kamata bilo s osnova valute (razlike u tečaju). Osnova za takve pojedinačne zahtjeve (tužbe) je pravomoćna presuda Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj: P-1401/2012 od 4. srpnja 2013. godine donesena u kolektivnom sporu i koja je potvrđena u žalbenom postupku presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Pž-7129/2013 od 13. lipnja 2014. godine kojom je pravomoćno utvrđena ništetnost ugovornih odredbi o jednostrano promjenjivoj kamatnoj stopi i presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Pž6632/2017 od 14. lipnja 2018. godine kojom je pravomoćno potvrđena ništetnost ugovornih odredbi o valutnoj klauzuli u švicarskom franku (CHF).

Koja su najznačajnija pravna pitanja u praksi?

Donošenjem spomenutih pravomoćnih presuda u kolektivnom sporu ipak nije bilo do kraja riješeno pitanje prava potrošača – korisnika kredita na punu restituciju kao što nije do kraja riješeno ni pitanje zastare. Ta i druga pitanja poput pitanja konvertiranih kredita rješavala su se i još uvijek se rješavaju u raznim revizijskim postupcima pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske kao i postupcima pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske, a u svemu navedenom je vrlo bitna i pravna stečevina Europske unije odnosno praksa Suda Europske Unije.

Osnovna pitanja koja su se u praksi pojavila vezano za pojedinačne tužbe su:

  • pravo na restituciju za konvertirane kredite (kredite s valutnom klauzulom u švicarskim francima koje su korisnici konvertirali u drugu vrstu kredita, primjerice s valutnom klauzulom u eurima ili kredit u kunama bez valutne klauzule i sl. temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju iz 2015. godine odnosno „Zakona o konverziji“)
  • pitanje ništetnosti cijelog ugovora o kreditu
  • pitanje zastare potraživanja temeljem utvrđene ništetnosti 

Može li se pojedinačnom tužbom tražiti utvrđenje ništetnosti cijelog ugovora o kreditu?

U odnosu na gore navedenu problematiku tijekom 2020. i 2021. godine donesene su značajne sudske odluke koje mijenjaju ranija različita shvaćanja sudova, a sve idu u korist potrošača odnosno korisnika kredita. Sve češće se donose presude u kojima se utvrđuje ništetnost cijelih ugovora o kreditu, a ne samo pojedinačnih odredbi o jednostrano promjenjivoj kamatnoj stopi odnosno valutnoj klauzuli.

Odnosi li se pravo na povrat preplaćenih iznosa s osnova kamata i/ili valute na sve vrste potrošačkih kredita? 

Važno je napomenuti da pravo na pokretanje pojedinačnih postupaka (pojedinačnih tužbi) radi ostvarivanja prava na povrat preplaćenih iznosa s osnova kamate i/ili valute nije vezano za vrstu kredita i odnosi se na sve vrste potrošačkih kredita, primjerice:

  • nenamjenski krediti
  • namjenski krediti
  • gotovinski krediti
  • stambeni krediti
  • auto krediti
  • hipotekarni krediti i sl. 

Kada nastupa zastara za pojedinačne tužbe potrošača protiv banaka

14. lipnja 2023. godine nastupila je zastara za pokretanje pojedinačnih postupaka radi povrata preplaćenih iznosa anuiteta s osnova kamata i valute za kredite u CHF, međutim u slučaju ugovora o kreditu ili leasingu koje su sklapale fizičke i pravne osobe u drugim valutama (EUR, HRK) NEMA ZASTARE te se kod navedenih ugovora može bilo kada pokrenuti postupak za utvrđenje ništetnosti ugovora zbog kamatne stope koja je jednostrano promjenjiva odlukom banke. Također NEMA ZASTARE niti za CHF KREDITE PRAVNIH OSOBA jer pravne osobe nisu obuhvaćene kolektivnom presudom u slučaju Franak s obzirom da se taj postupak odnosio isključivo na fizičke osobe-potrošače. 

Odnosi li se ništetnost jednostrano promjenjive kamatne stope na kredite u svim valutama?

Iako se o ovoj problematici najviše govori s aspekta kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima, ništetnost jednostrano promjenjive kamatne stope obuhvaća sve kredite bez obzira na valutu (HRK, EUR, CHF). 

Odnose li se pravne posljedice kolektivne presude i na ugovore o leasingu i leasing kuće?

Isto tako pravne posljedice kolektivne presude odnosi se i na sve druge kreditore, dakle ne samo na 8 tuženih banaka, npr. leasing kuće.

Imaju li i pravne osobe (nepotrošači) pravo na obeštećenje?

Prema postojećoj sudskoj praksi pravo na obeštećenje imaju i pravne osobe odnosno korisnici poslovnih (nepotrošačkih) kredita – primjerice trgovačka društva, obrtnici, samostalne djelatnosti.

Pravo na utvrđenje ništetnosti jednostrano promjenjive kamatne stope i restitucijski zahtjev imaju sve pravne osobe neovisno o valuti kredita te taj zahtjev ne zastarijeva jer se tijek zastare za povrat preplaćenih kamata računa tek od utvrđenja ništetnosti klauzule o jednostrano promjenjivoj kamatnoj stopi u konkretnom pojedinačnom parničnom postupku.

Nedavno je donesena i prva pravomoćna presuda kojom je utvrđena ništetnost valutne klauzule u CHF kod poslovnog (nepotrošačkog) kredita, a radi se o presudi Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž-3164/2023 od 28. studenog 2023. godine kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj: P-9/2023 od 19. travnja 2023. godine. Stoga prema najnovijoj sudskoj praksi pravne osobe, trgovačka društva, obrtnici, slobodna zanimanja, dakle svi oni koji su imali poslovne kredite u valuti CHF i ne spadaju pod pojam potrošača, također imaju pravo na utvrđenje ništetnosti valutne klauzule u CHF i pravo na povrat plaćene tečajne razlike uvećano za zakonske zatezne kamate od dana uplate. Spomenuta presuda je važna jer jasno navodi da su u suštini kriteriji nepoštenosti i ništetnosti odredbi adhezijskih ugovora koji se odnose na potrošače i koji su definirani Zakonom o zaštiti potrošača sadržani i u općim odredbama Zakona o obveznim odnosima, konkretno u članku 296. stavak 1. ZOO-a prema kojem su ništetne odredbe općih uvjeta ugovora koje, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzroče očiglednu neravnopravnost u pravima i obvezama strana na štetu suugovaratelja sastavljača. Nadalje, odredbe o valutnoj klauzuli ne predstavljaju dopuštene i odredive odredbe sukladno članku 269. stavak 2. i članku 272. ZOO-a, a kako je iste sastavila banka kao jača ugovorna strana i osoba od koje se traži povećana pažnja treba ih tumačiti u korist korisnika kredita. O rizicima valutne klauzule korisnik nije bio dovoljno informiran prije i u vrijeme sklapanja ugovora te se o tim odredbama nije pojedinačno pregovaralo. Stoga je odredba o valutnoj klauzuli protivna prisilnim propisima temeljem odredbe članka 322. stavak 1. ZOO-a.

Imaju li i pravne osobe pravo na utvrđenje ništetnosti i povrat plaćene naknade za prijevremenu otplatu kredita (izlazne naknade? 

Vezano za ništetnost ugovornih odredbi kod poslovnih (nepotrošačkih) kredita, želimo također istaknuti kako je odvjetnik Stjepan Misbrener zastupajući klijenta, trgovačko društvo, u sporu radi ništetnosti naknade za prijevremenu otplatu kredita (izlazne naknade) ishodio pravomoćnu presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Pž-1122/2023-2 od 13. prosinca 2023. godine kojom je preinačena prvostupanjska presuda Trgovačkog suda u Zagrebu te je osuđenoj banci naloženo isplatiti (vratiti) cjelokupni plaćeni iznos na ime ugovorene naknade za prijevremenu otplatu kredita (izlazne naknade) uvećano za zakonske zatezne kamate od dana uplate naknade. U obrazloženju presude Visoki trgovački sud RH navodi kako ugovorna odredba o obvezi plaćanja naknade za prijevremenu otplatu kredita predstavlja nepoštenu odredbu općih uvjeta poslovanja tužene banke te je ista stoga ništetna. Spornom ugovornom odredbom banka je uvelike povrijedila načelo savjesnosti i poštenja na štetu korisnika kredita te je njome i njenom realizacijom koju je tuženik kao jednostrani sastavljač ugovora jednostrano nametnuo tužitelj doveden u očito neravnopravni položaj u korist tuženika. Ništetnost odredbe o obvezi plaćanja izlazne naknade utvrđena je primjenom članka 296. ZOO-a. Više o ovoj presudi i uspjehu odvjetničkog ureda Misbrener saznajte u rubrici OBJAVE

Gdje mogu više saznati o temi ništetnosti nepoštenih odredbi ugovora o kreditu i leasingu kod potrošača i pravnih osoba?

Više o temi CHF kredita možete saznati u rubrici OBJAVE

Treba li mi odvjetnik za ostvarivanje prava na povrat preplaćene kamate, valutne klauzule i ulaznih i izlaznih naknada po nepoštenim/ništetnim ugovornim odredbama?

Ako ste korisnik kredita ili leasinga kao fizička osoba, a Vaš ugovor sadrži odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi koja je promjenjiva jednostranom odlukom banke ili leasing kuće, pri čemu nije bitno da li je valuta EUR ili HRK, Vama je potreban odvjetnik za ništetne ugovore i restitucijski zahtjev.

Ako ste korisnik kredita ili leasinga pravna osoba, a Vaš ugovor sadrži odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi koja je promjenjiva jednostranom odlukom banke ili leasing kuće neovisno o valuti ugovora ili ako ugovor sadrži valutnu klauzulu u CHF, Vama je potreban odvjetnik za ništetne ugovore i restitucijski zahtjev.

Javite nam se i saznajte koja je Vaša pravna situacija i postoji li mogućnost podizanja tužbe. Za Vas nudimo cjelovitu uslugu koja uključuje:

  • pravno savjetovanje, analizu i procjenu konkretne pravne situacije u vezi mogućnosti podizanja tužbe protiv banke
  • pomoć u prikupljanju potrebne dokumentacije (ugovor o kreditu, otplatni planovi, kartica kredita, itd.)
  • zastupanje u pojedinačnom sudskom postupku povodom pojedinačne tužbe za povrat preplaćene kamate i/ili razlike tečaja (restitucijski zahtjev)
  • zastupanje pravnih osoba u pojedinačnim sudskim postupcima radi povrata preplaćene kamate 7/ili razlike tečaja (restitucijski zahtjev)
  • zastupanje pravnih osoba u postupcima radi povrata nezakonito plaćene izlazne naknade (naknade za prijevremenu otplatu kredita)
odvjetnički ured
Uvijek nastojimo biti što bolji u svom poslu i neprestano se usavršavati.
Zelengaj 69
10000 Zagreb